Povijest

  

 Svetište Majke Božje Goričke, najveće u Krčkoj biskupiji, ubraja se među najstarijim Marijanskim svetištima u Hrvatskoj. Svetište potječe iz XI stoljeća, a nalazilo se u predjelu «Goričice» u današnjem Jurandvoru, odakle mu i naziv «Goričke». Na sadašnjem mj estuizgrađeno je tijekom XV stoljeća, a posvećeno 1550. godine po biskupu Albertu Dujmu de Gliricisu. Predaja kaže da su djeca u tri navrata (1415. g.) na čudesan način pronašla na ovom brijegu kip Majke Božje iz crkvice u Jurandvoru. Pokraj crkve nalazila se kuća Bratovštine Majke Božje Goričke, čiji se statut čuva u Zagrebu, a najstariji je statut jedne bratovštine u Hrvatskoj pisan glagoljskim pismom (1425. g.).Članovi Bratovštine bili su i benediktinci iz obližnje Opatije sv. Lucije (Bašćanska ploča), koji su do utrnuća samostana 1465. godine i upravljali Svetištem. Bratovštini su pripadali i neki članovi obitelji krčkih knezova Frankopana (Nikola IV sa ženom Dorotejom, knez Ivan i kneginja Elizabeta).

       Kip Majke Božje Goričke barokno je djelo a potječe iz XVI stoljeća; rad je nepoznatog autora. Godine 1877. A. Kušlan obnavlja mu pozlatu. Iz 1590. godine imamo svjedočanstvo biskupa Davida koji piše da je ovo glavno svetište na otoku Krku, a mjesni župnik bilježi g. 1673. kako je u Svetištu Majke Božje Goričke misa svakog blagdana i nedjelje, te da vjernički puk petnaest puta na godinu hodočasti Gospi u procesijama. Do Svetišta Majke Božje Goričke sada vodi i uska asfaltirana cesta, no donedavna se dolazilo isključivo zavjetnim stepenicama građenim od 1877.-1891. (ima ih 237), po kojima su izgrađene, u bronci salivene postaje križnog puta, blagoslovljene na Prvu korizmenu nedjelju 2003. g.

 

 

     Godine 1896. papa Leon XIII dao je vjernicima-hodočasnicima mogućnost zadobivanja potpunog oprosta na blagdane Velike i Male Gospe, na Pedesetnicu i Duhovski ponedjeljak. Sveti zbor obreda iz Rima dopustio je godine 1899. slavlje zavjetne mise Blažene Djevice Marije u Svetištu.